Hrvatska već godinama slovi kao jedna od najuspješnijih zemalja u svijetu kada je riječ o darivanju i presađivanju organa. No potrebe su i dalje velike, a svaki novi korak u unapređenju sustava može značiti i više spašenih života.

Većem broju donora trebao bi pridonijeti i izmijenjeni Pravilnik o utvrđivanju smrti u svrhu darivanja organa. Novost je da se uz neurološki kriterij za utvrđivanje smrti uvodi i kriterij zastoja srca i cirkulacije, piše hrt.hr.

Do sada je, prema našem zakonodavstvu, bila prepoznata moždana smrt kao mogućnost nakon koje se mogu darivati organi.

– Važno je naglasiti da je smrt samo jedna, ona po definiciji znači da mozak prestaje funkcionirati. Dakle, u mozgu nema cirkulacije i nema funkcije. Medicina je prije dosta vremena shvatila da postoji period kada mozak prestaje funkcionirati, kad je ta cirkulacija završena i kad imamo malo vremena da možemo organe koji su u tijelu upotrijebiti za transplantaciju u novo tijelo – kazala je za HRT Marina Premužić, nacionalna transplantacijska koordinatorica Ministarstva zdravstva.

– U izuzetnim slučajevima moguće je razmišljati o darivanju organa nakon što stane cirkulacija. Dakle, nakon što stane cirkulacija, vrlo brzo se gasi svijest, gasi se funkcija mozga i osoba umire. Smatra se da je najviše tri minute potrebno da bi i mozak prestao funkcionirati, odnosno umro zajedno s tijelom. Međutim, nakon što se to desi, u nekom kratkom periodu možemo vidjeti je li ta osoba dovoljno zdrava da bi mogla biti darivatelj – pojasnila je.

Premužić je naglasila da darivanje organa nije obveza, nego pravo svakoga od nas te najveći dar koji možemo dati nekome.