Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, prošlog su mjeseca u odnosu na siječanj 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,4%, dok su u odnosu na prosinac 2025. (na mjesečnoj razini) više za 0,3%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 7,2%, za Energiju 3,7%, za Hranu, piće i duhan 3,0% te za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1%.  Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Usluge, za 2,2%, Energija, za 1,8%, te Hrana, piće i duhan, za 1,0%, dok je pad stope procijenjen za komponentu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 3,4%.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u siječnju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 3,6 posto, a višu stopu imala je samo Slovačka, 4,2 posto.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u siječnju 2026. bila je 1,7 posto, a prvi put je objavljena i procjena za Bugarsku, koja je od ove godine nova članica eurozone, a u kojoj su cijene u siječnju na godišnjoj razini u prosjeku bile veće za 2,3 posto.

Posljednje podatke o inflaciji komentirao je ministar financija za HRT.

– U 2026./2027. očekuje se njezina konvergencija prema željenim stopama od blizu dva postotna boda. Ove godine inflacija u segmentu cijena hrane nešto je niža od ukupnog indeksa. To je ono što nas ohrabruje. Ono što nas zabrinjava je činjenica da je u segmentu usluga ona znatno veća od ostatka strukture cijelokupne inflacije u Republici Hrvatskoj i to je nešto na čemu će se trebati raditi, rekao je Tomislav Ćorić, ministar financija.