Hrvatska čarter flota među najvećima je u svijetu, a broj plovila koji boravi na Jadranu, tijekom turističke sezone, već sada prelazi postojeće kapacitete vezova.
Poslušajte i u audio obliku:
Brodovi se slobodno mogu sidriti, gotovo svugdje, a neiskusni nautičari nepotrebno vuku sidra pod dnu i uništavaju izuzetno
vrijedne livade, posidonije. Jadransko more o kojem Hrvatska ovisi na različite načine gotovo je posve nezaštićeno. Svakog ljeta sve više plovila preplavljuje Jadran, besplaniranog nosivog kapaciteta mora i razumijevanja štete koju brojna plovila nanose ekosustavu.
Kako navode iz Policijske udruge Sunce, Hrvatska čarter flota koja je među najvećima u svijetu, a broj plovila koji boravi na Jadranu tijekom turističke sezone, odavno je veće od kapaciteta vezova. No, izgradnja novih vezova nije rješenje jer se tako devastiraju prirodne obale, a slobodno sidrenje vodi u uništavanje morskih staništa.
Nitko ne vodi računa o tome, tko i gdje sidri, te kako to utječe na morsko dno.
Brodovima danas upravljaju brojni neiskusni nautičari, koji bacaju sidro, vuku ga po dnu ne bi li zapelo te ga povuku nazad na brod i opet pokušavaju bacati. Takve prakse znače da sidra nepotrebno nanose štetu livadama najrasprostranjenije morske cvjetnice u Jadranu, posidonije, koja je strogo zaštićena vrsta. Posidonije i ugrožavaju brojne druge čovjekove aktivnosti; povlačne mreže, nasipavanje mora, ispuštanje kanalizacija, no sidrenje je jedan od najznačajnijih faktora.
Zakon o zaštiti prirode posidoniju teoretski štiti te je njeno oštećivanje ili uništavanje, zabranjeno. Istim je zakonom i zabranjeno sidrenje izvan mjesta koja su za to određena prostornim planom ili drugim aktom državnog tijela nadležnog za plovidbu. Pomorski zakon i pravilnici u praksi reguliraju samo sidrenje u odnosu na sigurnost plovidbe. Iako bi se kroz njih moglo regulirati i sidrenje u svrhu zaštite morskog dna, to zasad nije učinjeno. Čak i ako nautičari žele biti svjesni unutar nautičkih karata i aplikacija, ne postoje dostupne karte rasprostranjenosti livada posidonije.
Tek od nedavno, postoji prva nacionalna karta morskih staništa dostupna na portalu Bioportal.hr, ali teško je očekivati da će neki strani nautičar znati gdje je tražiti i biti voljan uložiti toliko truda.
