Na 157. sjednici Vlade ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je tri zakonska prijedloga – Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača te Nacrt prijedloga zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.
Dulja zaštita potrošača
Govoreći o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, ministar Habijan objasnio je kako je riječ o transponiranju dviju direktiva – Direktive o odgovornosti za neispravne proizvode te Direktive o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe.
Prvom Direktivom uređuje se odgovornost gospodarskih subjekata za štetu koju su uzrokovali neispravni proizvodi, a rok za njezino transponiranje je do 9. prosinca ove godine.
Direktivom se proširuje i materijalni opseg odgovornosti za neispravne proizvode, uključivanjem softvera kao što su sustavi ili aplikacije umjetne inteligencije.
Također propisuju se i kriteriji na temelju kojih se utvrđuje je li proizvod neispravan.
„Ono što je zanimljivo su zastarni rokovi. Uz one postojeće – subjektivni rok od 3 godine te objektivni rok od 10 godina od stavljanja proizvoda na tržište, sada se uvodi i novi zastarni rok od 25 godina, ako oštećenik nije mogao pokrenuti postupak u roku od 10 godina zbog kasnijeg nastanka latentne tjelesne ozljede“, kazao je ministar Habijan.
Drugom Direktivom propisuje se produljenje roka odgovornosti za materijalni nedostatak, a rok za njezino transponiranje je do 31. srpnja ove godine.
Osim toga, Direktivom se propisuje da bankarska garancija od sad može biti izdana i u elektroničkom obliku te izdavanje punomoći u digitalnom obliku.
Predmeti stečaja potrošača prelaze na trgovačke sudove: cilj je veća učinkovitost
Ministar Habijan objasnio je kako se Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača rješavanje predmeta stečaja potrošača povjerava trgovačkim sudovima, umjesto postojeće nadležnosti općinskih sudova.
„Ako pogledamo period od 2020. godine do 2025. godine, imamo znatno veći priljev predmeta na općinske sudove te nešto smanjene na trgovačke sudove. Posljedica donošenja Zakona bit će smanjenje broja novih predmeta na općinskim sudovima, čime će se općinskim sudovima otvoriti prostor za rješavanje ostalih predmeta iz njihove nadležnosti“, naglasio je ministar Habijan.
Također povećat će se stopa rješavanja u postupcima stečaja potrošača, ostvarit će se veća specijaliziranost rješavatelja upravo u tim postupcima te će se postići ravnomjernija opterećenost rješavatelja na sudovima.
Šira zaštita od SLAPP tužbi: novi Zakon uvodi postupovna jamstva
Završno, ministar se dotaknuo i Nacrta prijedloga zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, objasnivši kako je riječ o transponiranju u nacionalni sustav Direktive o zaštitit osoba koje su uključene u javno djelovanje kod neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupka.
Izrađenim Nacrtom prijedloga zakona predviđeno je da predmetni zakon ima puno šire područje primjene u odnosu na samu Direktivu na način da će se primjenjivati i na nacionalne i na prekogranične građanske i trgovačke predmete.
„Ono što je ključno, ovim Prijedlogom Zakona uspostavljaju se postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba koje su uključene u javno djelovanje i protiv kojih je pokrenut zlonamjeran sudski postupak. Predmetna postkupovna jamstva uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknadu troškova postupka, novčane kazne te druge sankcije“, zaključio je ministar Habijan.
