Foto: Varaždinska biskupija
Velika subota posljednji je dan Vazmenog trodnevlja – vrijeme šutnje, molitve i sabranosti kojim se vjernici pripremaju za slavlje Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, piše portal HRT-a.
Toga dana Crkva ne slavi misu, oltar ostaje nepokriven, a vjernici dolaze u tišini posjetiti simbolično urešen Gospodinov grob. Mnogi to čine s obitelji, često s djecom, čuvajući tradiciju osobne i zajedničke molitve.
Velika subota je dan Kristova počinka u grobu. Iako to više nije obavezno, u mnogim se kućama još uvijek poštuje običaj posta. Pripreme za Uskrs teku u miru – vjernici čiste domove, pripremaju uskrsna jela i nalaze vrijeme za sabranost.
Središnje liturgijsko slavlje, vazmeno bdjenje, počinje u večernjim satima. To je najbogatija liturgija crkvene godine. U tami crkve pali se uskrsna svijeća, simbol Kristova uskrsnuća i svjetla koje razgoni tamu grijeha i smrti. Bdjenja obično traju od 21 sat pa sve do ranih jutarnjih sati uskrsne nedjelje.
Na Veliku subotu 19. travnja dolazimo pokloniti se Kristovom tijelu u grobu, Crkva čitav dan razmatra muku i smrt našega Otkupitelja. Isusov grob bit će moguće pohoditi tijekom čitavog dana.
Navečer u 20 sati u varaždinskoj katedrali započet će slavlje Vazmenog bdijenja.
U nekim dijelovima Hrvatske, osobito u sjeverozapadnim krajevima, čuva se običaj paljenja uskrsnog krijesa – vuzmenke. Drva se slažu ispred crkve, a krijes se pali isključivo kresanjem kamena o kamen, u znak poštovanja prema starim običajima.
Velika subota vodi prema svitanju Uskrsa – blagdana nade, novog početka i pobjede života nad smrću.
