Posljednjih godina berba grožđa u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj postaje utrka s vremenom. Zbog klimatskih promjena grožđe sve ranije sazrijeva i potrebno ga je brzo pobrati u trenutku kad su njegovi parametri za proizvodnju vina najbolji. Zbog toga je u dijelovima ove vinske regije berba počela već prošli tjedan.

– Zime su postale blage, početak vegetacije nastupa sve ranije i raspored padalina tijekom godine se mijenja. Zbog svega toga grožđe brže sazrijeva i prisiljava nas na rane berbe. Najranije berbe bilježimo 14. kolovoza – ove godine i 2018. Prinosi su ovo ljeto niži, no kvaliteta grožđa je dobra. Parametri grožđa su idealni za ‘premium’ vina s duljim potencijalom dozrijevanja dok će pjenušci iz ove godine biti nešto kompleksniji i voluminozniji u odnosu na prošlu godinu – kazao je Luka Košćak iz vinarije Košćak u Novom Marofu.

Pune ruke posla imaju i vinogradari na Plešivici.

– U berbu smo morali krenuti prije nekoliko dana kako bismo sačuvali kiseline koje su ključne za naša vina. Manje je grožđa nego prošle godine, ali urod je zdrav i visoke kvalitete. Sorta koja nam se pokazuje izuzetno dobrom u ovim vremenskim uvjetima, je naš autohtoni žuti plavec. Riječ je o sorti koja ima velike grozdove i izražene kiseline – rekao je Nikola Šember iz vinarije Šember iz Pavlovčana.

I u drugim dijelovima Središnje bregovite Hrvatske vinogradari s posebnom pozornošću prate kako autohtone sorte reagiraju na klimatske promjene.

– Čekamo dozrijevanje pušipela te nekoliko udomaćenih internacionalnih sorti. Prilagođavamo se novim vremenskim uvjetima nizom agrotehničkih mjera poput zadržavanja vlage u tlu humusom i sijanjem trave u vinogradu. Dio vinograda nam je stradao u tuči, no ostalo je grožđe lijepo i zdravo. Pripremamo podrume za berbu i očekujemo iz grožđa izvući najbolje – kazao je David Štampar iz vinarije Štampar iz Svetog Urbana.

Vinogradari Bregovite Hrvatske ističu da se većina vinograda ovo ljeto uspješno izborila s dugim sušnim razdobljem.

– U većini vinograda u tlu je bilo dovoljno vlage. Najugroženiji su bili mladi vinogradi jer mladim cijepovima vinove loze korijen u tlo zadire plitko. Ti su vinogradi tražili dodatno napajanje vodom. Autohtone sorte po kojima je Središnja bregovita Hrvatska poznata, dobro se nose s klimatskim promjenama, no tržište smo navikli i na visoku kvalitetu naših vina internacionalnih sorti. Zbog toga će naši vinogradari u godinama koje slijede, morati posegnuti s uvođenjem dodatnih agrotehničkih mjera u vinograde. Berbe se pomiču prema početku kolovoza, a one rujanske postaju stvar prošlosti – kazao je Miroslav Polovanec, predsjednik udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.

Udruga okuplja vinare s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Zagreba, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Međimurske županije, Sisačko-moslavačke županije, Varaždinske županije i Zagrebačke županije.