Na gospodarskom dijelu okupljanja članica i promatrača Inicijativa triju mora u Dubrovniku, koji bi mogao ostati najviše zapamćen po najavi američkog ulaganja od 50 milijardi eura u podatkovni centar u Topuskom, zapažen je bio jedan i poslovni poduhvat koji se sprema u Varaždina. Riječ o projektu Varaždin Gateway – Intermodal HUB, odnosno logističkom centru u Brezju tvrtke Kos Transporti, kojeg su predstavili Boris Kos i voditelj projekta Andrija Petrović.
Gospodarski dio summita, kako nam otkrivaju, bio je snažno usmjeren na ubrzanje ulaganja u prometnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom na razvoj intermodalnog prometa i modernizaciju kontejnerskih terminala: sudionici su isticali da su geopolitičke okolnosti, osobito rat u Ukrajini, značajno promijenile prioritete te potaknule snažniji fokus na prometne pravce sjever–jug, umjesto tradicionalnih tokova istok–zapad, a u tom kontekstu razvoj željezničkih koridora i logističkih čvorišta između Baltika, Jadrana i Crnog mora prepoznat je kao ključan za otpornost i konkurentnost regije.
Poseban naglasak, kako dodaju, stavljen je na povećanje kapaciteta kontejnerskih terminala te njihovu digitalizaciju i integraciju u šire logističke sustave, pri čemu je naglašeno da intermodalni promet predstavlja najučinkovitiji način optimizacije transporta robe, uz smanjenje troškova i povećanje sigurnosti opskrbnih lanaca.
-U tom kontekstu, projekt Varaždin Gateway – Intermodal HUB u potpunosti se uklapa u definirane razvojne prioritete jer predstavlja konkretno rješenje za jačanje intermodalne povezanosti, razvoj logističkih kapaciteta i integraciju u prometne pravce sjever–jug. Kada bude ostvaren, projekt će doprinositi povećanju mobilnosti robe i ljudi, kao i jačanju otpornosti opskrbnih lanaca, čime ima i širu sigurnosnu te gospodarsku dimenziju, veli Boris Kos, koji ne krije zadovoljstvo što sada imaju više izgleda zaživjeti njegova 20-godišnja nastojanja većeg korištenja željeznice u prijevozu roba.
Naime, razvoj država sada se sve više temelji na mobilnosti, kako civilnoj, ali i vojnoj, pri čemu prometna infrastruktura postaje ključni element strateške otpornosti.
Posebno je istaknuto kako je potrebno stvoriti fleksibilniji regulatorni okvir za razvoj logistike, energetike i industrije.
-U gospodarskim raspravama primijećen je pomak prioriteta, gdje se klimatske politike sve češće balansiraju s potrebom za očuvanjem industrijske konkurentnosti. U tom kontekstu, pojedine zemlje naglasile su privremeno povećanje oslanjanja na fosilna goriva kao nužan korak za stabilizaciju gospodarstva i energetskog sustava. Istaknuto je kako energetska sigurnost i stabilnost opskrbe trenutno imaju prednost u odnosu na dugoročne klimatske ciljeve. Dodatno je naglašena važnost ulaganja u digitalnu infrastrukturu, uključujući izgradnju velikih podatkovnih centara kao temelja digitalne tranzicije i primjene umjetne inteligencije u gospodarstvu, veli Petrović.
